Arhiva Hrvoje Hegedušić - MARCO POLO FEST

HRVOJE HEGEDUŠIĆ NA XXVIII. MARKO POLO FEST-u KORČULA 2023.

Ivo — Thu, 27 Apr 2023 22:28:31 +0000

Hrvoje Hegedušić je rođen 13. studenog 1935. godine u Zagrebu. Srednju školu je završio 1954. godine u II. Muškoj gimnaziji s velikom maturom, nakon čega je upisao Elektrotehnički fakultet. 1951. godine završava nižu glazbenu školu, smjer glasovir a 1957. osniva ”Vokalni kvintet Hrvoja Hegedušića”. U isto vrijeme radi kao ton majstor dramskog programa na postaji radio Zagreb, sve do 1984. godine. Samostalno počinje djelovati kao interpret šansona te sa grupom autora osniva ”Studio 64” s kojim se posvećuje gajenju pjesničke riječi u skladbama. Uglazbio je mnoge stihove poznatih hrvatskih pjesnika poput: Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Željka Sabola, Dragutina Tadijanovića, Vjekoslava Majera, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Drage Britvića i drugih. Uz Arsena Dedića i Zvonka Špišića postao je jedan od glavnih predstavnika autorske glazbe. 1965. godine ostvaruje suradnju s tekstopiscem Majom Perfiljevom i na Melodijama Jadrana – Split 1966. osvaja I. mjesto izvedbom poznatog hita ”Bokeljska noć”. Piše šansone od kojih mnoge postaju hitovi: ”Plovi mala barka”, ”Elegija”, ”Tvoja mati je legla da spava”, ”Kuca srce moje”, ”Da sam ja netko”, ”Nek se toči staro vino”, ”Utjeha kose”, ”Kao prije”, ”Nedjelje u predgrađima”, Miruj, miruj srce”, ”Jedno toplo ljeto” i mnoge druge. Uz sudjelovanje glumaca zagrebačkog kazališta (režija Matija Koletić) 1974. Godine objavljuje vrlo uspješan album za djecu ”Ježeva kućica”. Za vrijeme Domovinskog rata 1991. Godine, objavljuje skladbu ”Vukovar” skladbu koja se ubraja u najveće uspješnice nastale za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku. Skladba je uvrštena u zbirke ”Hrvatsko ratno pismo” (1992.) i ”Hrvatska lađa” (1994.)

Hrvoje Hegedušić je umirovljen 1995. Godine no i dalje je aktivan kao ton-majstor, aranžer, producent, kantautor zapravo Hrvoje je vječita svijeća koja nikada ne gasne. Toliko pozitivne energije i duha, vedrine i slikovitosti u pjesmama imaju samo pravi nadahnuti glazbenici. Oni se nikada potrošiti ne mogu i ostaju za vječnost. 1998. godine zajedno sa Zvonkom Špišićem, Zvonkom Zidarićem i Daliborom Paulikom osniva Internacionalni festival šansone ”Chansonfest”. Bio je direktor ”Zagrebfesta” od 2020., te od 2005. do 2012. godine. Iz braka sa poznatom glazbenom umjetnicom Ksenijom Erker, ima dvije kćeri, Hanu (1976.) i Martinu (1979.) te četvero unuka.

Višestruki je dobitnik diskografske nagrade Porin, kao i mnogih drugih glazbenih nagrada a neke od njih su:

– I. nagrada publike za skladbu “Bokeljska noć” na festivalu “Melodije Jadrana 66” u Splitu

– I. nagrada stručnog žirija za šansonu “Balada iz predgrađa” na festivalu “Zagrebfest 67.”

– I. nagrada žirija za skladbu “Prihvatit ću sve” na festivalu “Zagreb ’68.”

– II. Nagrada I Srebrni ključ Intervizije u Bratislavi za pjesmu “Bokeljska noć”

– I. nagrada publike za skladbu “Izvor” na festivalu “Zagreb ’71.”

– I. nagrada publike za skladbu “Gazi, dragi srce moje” na festivalu “Zagreb ’71.”

– I. nagrada publike za skladbu “Otkad si tuđa žena” na festivalu “Zagreb ’73.”

– I. nagrada žirija za skladbu “Poslušaj” na festivalu “Krapina ’77.”

– nagrada žirija novinara za skladbu “Razgovara zemlja stara” na festivalu “Split ’78.”

– II. nagrada publike za skladbu “Kad su tukle stare ure” na festivalu “Split ’79.”

– I. nagrada žirija za skladbu “Alla fine della strada” na festivalu “Melodije Morja in sonca”, Portorož1989.

– diskografska nagrada Porin, za snimku projekta Martina Filjak, glasovir

– nagrada “Zlatna ptica” od diskografske kuće Croatia Records, kao aranžer za više od sto tisuća prodanih nosača zvuka

– diskografska nagrada Porin, za snimku projekta Maksima Mrvice, glasovir

– diskografsku nagrada Porin, za produkciju projekta “Božić u Obitelji”

– diskografsku nagrada Porin, za snimku projekta “Skladbe Željka Brkanovića”

Dobitnik je nagrade Porin za životno djelo 2016.

Na 22. Međunarodnom Marko Polo Fest-u – Korčula 2017. godine za skladbu ”Jedna mala sunčana kala” za koju potpisuje glazbu i aranžman na tekst Ivice Kasumovića osvojio je prestižnu ”Nagradu za najbolju interpretaciju”. Na 23. 2018. za skladbu ”Vjerujem u tebe” ”Nagradu Umjetničkog direktora festivala”. Na 24. 2019. za skladbu ”Sjeti se prošlog lijeta” ”Nagradu za najbolji tekst” a na 25. Marko Polo Festu Korčula 2020. za izvedbu skladbe ”Nigdi nima” osvaja ”Nagradu Hrvatskih radijskih postaja”. Na 26. Marko Polo Festu skladbom ”S Korčule do Orebića” za koju je potpisnik glazbe i aranžmana osvaja ”Nagradu za najbolju pjesmu korčulanskom tematikom”. Na 27. Marko Polo Festu 2022. Godine skladbom ”Vraćam ti se misto moje” osvojio je Nagradu za najbolju dalmatinsku pjesmu. Na XXVIII. Međunarodnom Marko Polo Fest-u Korčula 2023. godine Hrvoje Hegedušić će se predstaviti skladbom ”Da mi more šapne riči” za koju potpisuje glazbu i aranžman na tekst Ljerke Hegedušić. /F.O./

PREDSTAVLJANJE HRVOJA HEGEDUŠIĆA:

”Stoji grad” – https://youtu.be/NCQSEIaWSts

”Balada iz predgrađa” – https://youtu.be/F4ylUNd02wk

”Elegija” – https://youtu.be/urgMmJRaA5I

”Jedna mala sunčana kala” – https://youtu.be/F3KkUW_Xx5g

”Sjeti se prošlog lijeta” https://youtu.be/jo67qj23Hso

”Nigdi nima” – https://youtu.be/SQGQlG3Tr4U

”Vraćam ti se misto moje” – https://youtu.be/mKZdU4-Nqhc

Objava HRVOJE HEGEDUŠIĆ NA XXVIII. MARKO POLO FEST-u KORČULA 2023. pojavila se prvi puta na MARCO POLO FEST.

HRVOJE HEGEDUŠIĆ – KRALJ HRVATSKE ŠANSONE NA 25. MARKO POLO FEST-u KORČULA 2020.

Bizz Plus — Mon, 11 May 2020 07:45:34 +0000

Hrvoje Hegedušić je rođen 13. studenog 1935. godine u Zagrebu. Srednju školu je završio 1954. godine u II. Muškoj gimnaziji s velikom maturom, nakon čega je upisao Elektrotehnički fakultet. Godine 1951. završava nižu glazbenu školu, smjer glasovir a

godine osniva “Vokalni kvintet Hrvoja Hegedušića”. U isto vrijeme radi kao ton majstor dramskog programa na postaji radio Zagreb, sve do 1984.godine.
godine počinje samostalno djelovati kao interpret šansona te sa grupom autora osniva “Studio 64” s kojom se posvećuje gajenju pjesničke riječi u skladbama. Uglazbio je mnoge stihove poznatih hrvatskih pjesnika poput: Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Željka Sabola, Dragutina Tadijanovića, Vjekoslava Majera, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Drage Britvića i drugih. Uz Arsena Dedića i Zvonka Špišića postao je jedan od glavnih predstavnika autorske glazbe.

Godine 1965. ostvaruje suradnju s tekstopiscem Majom Perfiljevom, koja rezultira prvim mjestom na “Melodijama Jadrana” u Splitu 1966. godine, sa skladbom “Bokeljska noć”. Piše šansone od kojih su brojne uspješnice, a neke od njih su: “Plovi mala barka”, “Elegija”, “Tvoja mati je legla da spava”, “Kuca srce moje”, “Da sam ja netko”, “Nek se toči staro vino”, “Utjeha kose”, “Kao prije”, “Nedjelje u predgrađima”, “Slavonska balada”, “Ponekad mislim…”, “Mala kavana”, “Momci iz kafića”, “Nigdar ni tak bilo”, “Svaki me frtal na nekaj podseća”, “Miruj, miruj srce”, “Sanjam”, “Suze, suze”, “Povedi me večeras”, “Jedno toplo ljeto”, “Otišli su naši dečki”. Uz sudjelovanje glumaca zagrebačkih kazališta (režija Matija Koletić), 1974. godine objavljuje vrlo uspješan album za djecu “Ježeva kućica”.

Za vrijeme Domovinskog rata, 1991. godine, objavljuje skladbu “Vukovar” koja se ubraja u najveće uspješnice nastale za vrijeme agresije na Hrvatsku. Skladba je uvrštena u zbirke “Hrvatsko Ratno Pismo” (1992.) i “Hrvatska lađa” (1994.).

Hrvoje Hegedušić umirovljen je 1995. godine no i dalje je aktivan kao ton-majstor, aranžer, producent, kantautor . Godine 1998. zajedno sa Zvonkom Špišićem, Zvonkom Zidarićem i Daliborom Paulikom osniva Internacionalni festival šansone “Chansonfest“. Bio je direktor “Zagrebfesta” 2000., te od 2005. Do 2012. Iz braka sa Ksenijom Erker, ima dvije kćeri, Hanu (1976.) i Martinu (1979.) te četvero unuka.

Višestruki je dobitnik diskografske nagrade Porin, kao i mnogih drugih glazbenih nagrada a neke od njih su: