Zaraza najčešće pogađa djecu u dobi između 4 i 12 godina i lako se širi. Procjene kažu da će oboljeti oko 50 posto djece te četvrtina odraslih koji su sa zaraženim djetetom bili u kontaktu.

Enterovirusi su prisutni u slini, sluzi nosa i stolici zaraženih, a bolest se prvenstveno prenosi preko prljavih ruku ili kapljičnim putem (kihanjem i kašljanjem) te izravnim kontaktom s izlučevinama zaraženog ili zaraženim predmetima. Ukratko, zarazu možete pokupiti i diranjem kvake na vratima, novca ili držača u autobusima i tramvajima na kojima se zadržava veliki broj virusa, ali i u bazenu ako je voda zagađena, pa je ljeti izuzetno važno voditi računa o higijeni ruku i javnih kupališta koja posjećujemo.

– Većina enterovirusa izaziva kratkotrajne tegobe koje traju tek nekoliko dana, s nespecifičnim simptomima povišene temperature, koja može skočiti i do 40°C. To prate glavobolje, opća slabost, bolovi u grlu, mišićima i u području trbuha, a ponekad se mogu javiti osip te povraćanje i proljev koji traje oko tri dana. Blage enteroviroze prolaze brzo i najčešće si možemo pomoći sami, bez pomoći doktora – objašnjava dr. med. Tanja Pekez Pavliško.

Liječenje se uglavnom svodi na skidanje povišene temperature lijekovima na bazi paracetamola te nadoknadu izgubljene tekućine, najbolje kroz običnu vodu, juhe i čajeve koji smiruju želudac.

No proljev i povraćanje ljeti mogu izazvati i bakterije. Izvor zaraze nerijetko je hrana, posebno nedovoljno oprano voće i povrće, kao i nedovoljno termički obrađene namirnice, te hrana koju predugo čuvamo izvan hladnjaka. Najčešći uzročnik je bakterija salmonela, koja se zadržava na hrani ili posuđu koje je bilo u doticaju sa zaraženom hranom.

Simptomi zaraze se javljaju brzo, u roku od 12 do 24 sata od konzumacije zaraženih namirnica, a prate je povišena tjelesna temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje i proljev. Nakon tri do sedam dana svi bi se simptomi trebali smiriti – kaže dr. Ksenija Krajina Pokupec, liječnica opće prakse i fitoaromaterapeut.

U oba slučaja liječenje se uglavnom svodi na skidanje povišene temperature lijekovima na bazi paracetamola te nadoknadu tekućine.

I djeci i odraslima preporuča se rehidracija otopinom koja se može nabaviti u ljekarnama. Treba je otopiti u prokuhanoj vodi ili čaju od šipka i uzimati na žličicu ili u malim gutljajima tijekom cijelog dana – kaže dr. Pekez Pavliško.

Otopinu za rehidraciju možemo napraviti i sami,  kaže dr. Krajina Pokupec. Pomiješajte žličicu morske soli, žličicu sode bikarbone, šest žličica šećera, dvije litre čaja od kamilice i matičnjaka (koji pomaže i kod grčeva i bolova) pa promiješajte dok se ne otopi. Uzimajte nekoliko puta kroz dan.

Zrele banane i ribana jabuka

Tijekom proljeva, dok je želudac još izmučen, jedite zrele banane i naribanu jabuku. Jabuku treba naribati i ostaviti da potamni i pusti sok, pa onda pojesti, savjetuje dr. Kesnija Krajina Pokupec. Oboje pomaže smirivanju želuca i izbacivanju toksina iz organizma. Za smirenje želuca dobro je dva do tri dana jesti rižu, po mogućnosti smeđu, najbolje u laganoj juhi, s malo mesa, ili bez njega ako nam ne paše. Općenito, nekoliko dana nakon proljeva, treba jesti laganiju hranu.

Top 5 savjeta za prevenciju ljetnih viroza:

1. Perite ruke često Uvijek ih perite prije jela, nakon korištenja toaleta i nakon što ste boravili u javnom prostoru gdje ima puno ljudi. Ruke potom dobro osušite jer vlaga pogoduje širenju virusa i bakterija.
2. Vlažne maramice Kad niste u prilici oprati ruke vodom i sapunom, dezinficirajte ih vlažnim maramica za dezinfekciju ili otopinom za suho pranje ruku kako biste se s kože riješili svih virusa koje ste možda pokupili.
3. Perite povrće Pod tekućom vodom pere se sve voće, a pogotovo ono koje se jede sirovo. Dobro ga je ostaviti u vodi kojoj ste dodali žličicu sode bikarbone nekoliko minuta pa potom isprati pod tekućom vodom.
4. Prokuhajte Sve namirnice koje se lako kvare držite u hladnjaku i prokuhajte prije uporabe. Kuhane obroke ohladite i odmah pospremite u hladnjak. Sve što podgrijavate pojedite odmah. Ne podgrijavajte više puta.
5. Preskočite obrok Budite oprezni s brzim obrocima i sladoledom koji se mogu kupiti na ulici ili plaži. Ako niste sigurni u čistoću te u to da namirnice nisu pravilno skladištene i obrađene, preskočite obrok.

Objava Top 5 savjeta kako spriječiti ljetne viroze pojavila se prvi puta na MARCO POLO FEST.

2. IZLAŽITE SE, ALI PAMETNO
Osim štetnih utjecaja sunca na našu kožu, treba spomenuti i njegovu pozitivnu stranu na naš organizam. Naime, da nema sunca, ne bi bilo života na Zemlji. Sunce je izvor života i energije za sva živa bića. Pod utjecajem sunčevih zraka u našem se organizmu stvara potreban D vitamin.

Ultraljubičasto zračenje, kao umjetni izvor zračenja, primjenjuje se u terapiji (fototerapija) različitih kožnih bolesti, primjerice psorijaze, atopijskog dermatitisa, kontaktnoga alergijskog dermatitisa, a uz kombinaciju s određenim lijekovima liječe se i određeni tipovi limfoma kože.

Ljudi kod kojih je indicirana fototerapija (terapija svjetlom), a imaju veći broj madeža, podvrgnuti se trebaju dermatološkom pregledu i, prema potrebi, preventivnim operacijskim zahvatima uz PHD analizu klinički atipičnih madeža. Ultraljubičasto zračenje može koristiti ako znamo njime ‘upravljati’. Prema osjetljivosti kože na opekline od sunca, ljude prema vrsti kože dijelimo u četiri skupine, točnije četiri fototipa. UV zračenje općenito djeluje štetno i na kožu i na oči ljudi sa svijetlom kožom i svijetlom kosom.

3. BEZ OŠTEĆENJA KOŽE
Oštećenje kože je kumulativno i započinje s prvim izlaganjem suncu pa zato nikad nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčeva zračenja. Zaštita kože već u dječjoj dobi može znatno smanjiti rizik od nastanka karcinoma kože tijekom života – čak do 80 posto. Stoga zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprečavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja.

Oštećenja od sunca mogu biti akutna i kronična. Akutno oštećenje kože od UV zračenja manifestira se pojavom crvenila različitog intenziteta (opekline), dok se kronična oštećenja odnose na kumulativno oštećenje koje će se poslije manifestirati u prijevremenom starenju kože, pojavi prekarcinoza i karcinoma, odnosno melanoma kože.

4. ŠTITITE I OČI
Osim kože, od sunca treba zaštititi i oči. Od svih vrsta zračenja koje sunce isijava, na oko najopasnije djeluje UV zračenje. S obzirom na to da u posljednje vrijeme nastaju promjene u zaštitnom ozonskom sloju, intenzitet UV zraka se povećava, a time i njihova štetnost. Stoga je nošenje sunčanih naočala iznimno važno.

Akutna oštećenja UV zračenja na oči očituju se u nastanku fotokeratitisa (upale rožnice) i fotokonjunktivitisa (upala očne spojnice). Dugotrajno izlaganje UV zračenju može dovesti i do nastanaka zamućenja očne leće (katarakte), bjelkastih naslaga na bjeloočnici (pterygiuma), kao i do tumora kože vjeđa. Studije su pokazale da izlaganje očiju ultraljubičastom zračenju više od četiri sata na dan dovodi do tri puta veće opasnosti od razvoja katarakte u usporedbi s ljudima koji nose zaštitne naočale s UV filtrima.

5. ZAŠTITA DJECE JE NAJVAŽNIJA
Kad je riječ o djeci, dječja koža je osjetljiva na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Naime, djecu mlađu od šest mjeseci ne bi trebalo uopće izlagati suncu. Djecu koja su starija od šest mjeseci potrebno je zaštititi prikladnom odjećom, pokrivalima za glavu i zaštitnim sredstvima namijenjenim djeci, koja apsorbiraju i sprečavaju prodor UV zraka na kožu.

Učestalo izlaganje suncu do desete godine odgovorno je za pojavu većeg broja madeža poslije u životu, a sunčane opekline dobivene u ranom djetinjstvu rizik su za nastanak melanoma poslije u životu, iako je sve češći i u mlađim dobnim skupinama.

6. ZAUSTAVITE STARENJE KOŽE
Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama, bilo da je riječ o sunčevoj svjetlosti ili o primjeni umjetnog izvora UV zraka (solarij), dovodi i do prijevremenog starenja kože, a simptomi su tamne mrlje na koži lica ili uopće pojava nejednolike pigmentacije, ranija pojava bora, kao i pojava elastoze (promjene na dubljim dijelovima kože koje zahvaćaju vezivno tkivo).

Mrlje na koži lica, kao i bore, donekle se mogu ukloniti dermatološkim tretmanima i zahvatima, ali na promijenjenu teksturu kože ne može se djelovati, pa čak ni operacijski (face lifting). Upravo je zbog toga važno tijekom cijelog života kožu štititi kremama s odgovarajućim zaštitnim faktorom, nositi šešir ili kapu, ali i na vrijeme početi s anti­aging tretmanima (tretmani protiv starenja kože), već u dobi nakon tridesete godine.

7. ZAŠTITNO SREDSTVO 
Vrlo je važno znati odabrati odgovarajuće zaštitno sredstvo. To su pripravci koji štite od štetnog djelovanja UV zraka. Ambalaža zaštitnih sredstava obilježena je s oznakom SPF, tj. naznačeno je da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost kreme za apsorpciju UV zraka veća, veći je i faktor zaštite.

Kreme sa zaštitnim faktorom imaju na svojoj ambalaži oznaku SPF, što je kratica ‘Solar Protection Factor’ i daje nam podatak koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme s određenim zaštitnim faktorom, a da ne zadobijemo opekline. No kreme za sunčanje su tek jedan segment u zaštiti od sunčeva zračenja.

Ako se tek počinjemo izlagati suncu, i uz upotrebu kreme trebamo biti u hladu od 10 do 16 sati, u vrijeme najsnažnijeg UV zračenja, ili nositi odjeću i šešir sa širokim obodom te naočale s filtrom za UV zrake. SPF uglavnom označava zaštitu od UVB zraka, no ipak neki sastojci u kremi blokiraju i UVA zrake. Među sastojke koje upijaju i UVA zrake ubraja se avobenzon, oktokrilen, titanijev dioksid, cinkov oksid i Meroxyl SX. Bez obzira na SPF broj, krema se mora iznova nanositi svakih sat ili dva, jer se aktivni sastojci počinju raspadati čim su izloženi sunčevoj svjetlosti.

Objava 7 stvari koje morate znati o sunčanju pojavila se prvi puta na MARCO POLO FEST.