Ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u prosincu lani je u usporedbi s istim mjesecom 2020. godine porastao na domaćem tržištu za 16,3 posto, a na nedomaćem za 29,5 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u prosincu 2021. najviše je na godišnjoj razini porasla prodaja energije, za 60,9 posto, intermedijarnih proizvoda za 37,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 30,1 posto, netrajnih  proizvoda za široku potrošnju za 14,1 posto, te kapitalnih proizvoda za 9,7 posto.

Na godišnjoj je razini promet industrije rastao od početka 2021., s izuzetkom veljače kada je pao za 7,7 posto. U siječnju je zabilježen najmanji porast, za 1,7 posto u odnosu na siječanj 2020. godine, dok se od ožujka bilježio dvoznamenkasti rast prometa industrije na godišnjoj razini, a najveći u travnju, za 40,6 posto.

Kumulativni statistički podatci za prošlu godinu, u odnosu na 2020. godinu, pokazuju rast prometa industrije za 17,7 posto.

Na mjesečnoj je razini promet industrije u prosincu  2021. povećan za 1,2 posto, pri čemu je na domaćem tržištu pao za 1,6 posto, a na nedomaćem  porastao za 5,2 posto.

U prosincu  lani je u usporedbi s studenim ukupna prodaja energije manja za 48,5 posto, kapitalnih proizvoda za pet posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto. Ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda veća je za 8,8 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 6,7 posto.

• Bizz Plus
• Ekonomija
• Financije
• Kultura
• Turizam
• Gastronomija
• Tech
• Sport
• Intervju

Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od subote, iznosi 7,567143 kune.

Istovremeno, kuna je na obje razine oslabila prema svim drugim važnijim inozemnim valutama, a najosjetnije prema švicarskom franku, za 0,93 posto na dnevnoj i 2,83 posto na tjednoj razini.

U odnosu na britansku funtu kuna je izgubila na vrijednosti za 0,24 posto u odnosu na tečajnicu od četvrtka i za 1,43 posto prema tečajnici od prošlog petka, a prema američkom dolaru za 0,76 posto na dnevnoj i za 1,95 posto na tjednoj razini.

Od sutra će se tako primjenjivati srednji tečaj franka od 7,492963 kune, funte od 9,157864 kune i dolara od 6,879221 kunu. Pritom, franak je dosegnuo novu najvišu razinu od 29. siječnja 2015. godine, kada je iznosio 7,52 kune, a funta od 27. lipnja 2016. i razine od 9,42 kune.

Srednji tečaj dolara je pak najviši od 29. svibnja 2020. godine, kada je bio na 6,88 kuna.

• Bizz Plus
• Ekonomija
• Financije
• Kultura
• Turizam
• Gastronomija
• Tech
• Sport
• Intervju

Ovogodišnji Dan inženjera Hrvatske bio je posvećen dugoročnom osmišljavanju podizanja konkurentnosti inženjerske struke na domaćem i svjetskom tržištu. Naglasak je bio na neiskorištenim nacionalnim bogatstvima te ukazivanju što domaća STEM industrija može učiniti da se ona stave u funkciju održivog razvoja.

Predsjednik HIS-a Zdravko Jurčec rekao je kako je hrvatska inženjerska struka u proteklih gotovo dvije godine, od kada nas je od  pogodio niz potresa, pokazala koliko je važno imati domaće znanje, koje se u teškim trenutcima može brzo staviti u funkciju i ponuditi rješenja za hitnu, ali i trajnu sanaciju šteta.

“Sada je pred nama jedan od najznačajnijih razdoblja za oporavak gospodarstva, koji će biti i veliki izazov za hrvatsko inženjerstvo”, naveo je Jurčec.

”Žalosno je da se nitko iz nadležnih hrvatskih institucija nije upitao što znači odlazak inženjera u inozemstvo, tj. koliko nas je do sada stajao odljev STEM resursa, te kako te neželjene procese usporiti ili amortizirati, ne samo zbog troškova nimalo jeftinog školovanja već i ostvarenja dodatne vrijednosti u inovacijama i novim tehnologijama koje su inženjeri koji su otišli raditi izvan Hrvatske trebali iznjedriti”, upozorio je Jurčec.

Prema njegovim riječima, neophodno je povećati osobna primanja inženjera za ne manje od 30 do 50 posto te da nam pored tridesetak tisuća uvezenih inozemnih radnika u građevinarstvu i dalje nedostaje još 20-ak tisuća.

Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu  Stjepan Lakušić, inače dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je kako želi da Sveučilište u Zagrebu postane sustvaratelj hrvatske budućnosti  tako da akademska zajednica više ne čeka više da bude pitana nego da sama identificira probleme i nudi odgovarajuća rješenja.

Rješenja treba tražiti, rečeno je, na strateškoj i taktičkoj razini. Na strateškoj državne institucije – od ministarstava do agencija – trebaju razraditi više modela konkretnih i transparentnih poticaja direktno kompanijama kao ključnim nositeljima tehnološkog znanja i razvoja, a na taktičkoj neophodno je usmjeravati i podržavati  spajanje javnog i privatnog sektora u inženjerstvu, na svim razinama i svim raspoloživim materijalnim resursima.

• Bizz Plus
• Ekonomija
• Financije
• Kultura
• Turizam
• Gastronomija
• Tech
• Sport
• Intervju

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1,3 posto, na 33.614 bodova, dok je S&P 500 pao 1,3 posto, na 4.328 bodova, a Nasdaq indeks 2,8 posto, na 13.313 bodova.

Invazija Rusije na Ukrajinu traje već dulje od tjedan dana, štete su goleme, poginulih sve više, a Rusija se zbog sankcija Zapada našla u izolaciji.

„Tržište je pod utjecajem geopolitičkih previranja. Nestabilnost tržišta potrajat će kratkoročno, a možda i u srednjem roku jer jednostavno ne vidim što bi idućih tjedana moglo smiriti tu situaciju”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Ulagači se, također, plaše poremećaja međunarodnog financijskog sustava nakon što su u sklopu sankcija Zapada protiv Rusije najvećim ruskim bankama onemogućene transakcije putem globalnog platnog sustava SWIFT.

Zbog toga su se pod pritiskom našle dionice banaka koje su najviše poslovno izložene u Rusiji. S&P 500 indeks bankarskog sektora potonuo je prošloga tjedna gotovo 9 posto.

S druge strane, snažno su, oko 9 posto, skočile cijene dionica u energetskom sektor jer su cijene nafte skočile više od 20 posto.

Moguć daljnji rast inflacije

No, ulagače zabrinjava snažan rast cijena nafte jer bi to moglo dodatno potaknuti inflaciju u SAD-u, koja se ionako već kreće na najvišim razinama u 40 godina.

Tržište je malo umirio predsjednik američke središnje banke Jerome Powell koji je polovicom tjedna kazao da će se na sjednici čelnika Feda u ožujku založiti za povećanje ključnih kamata za 0,25 postotnih bodova, što je ohrabrilo ulagače jer je dosad prevladavalo mišljenje da bi Fed mogao povećati kamate za oštrih 0,50 postotnih bodova.

No, nastavi li inflacija jačati, Fed će kasnije morati agresivnije zaoštriti monetarnu politiku, što bi moglo usporiti rast gospodarstva.

Zbog toga se ulagači plaše stagflacije, kombinacije stagnacije gospodarstva i visoke inflacije.

U anketi Bank of America sada 30 posto fond menadžera očekuje u idućih 12 mjeseci stagflaciju, dok je još prošloga mjeseca to očekivalo 22 posto menadžera.

„Očekujem da će se tržište kretati u uskom rasponu idućih tjedana do sjednice Feda. Nema razloga kupovati dionice, osim ako se situacija u Ukrajini stabilizira, a to mi se ne čini izgledno”, kaže Jay Hatfield, direktor u tvrtki Infrastructure Capital Management.

Oštar pad europskih burzi

Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni dobri pokazatelji s američkog tržišta rada.

U veljači je u SAD-u otvoreno 678.000 novih radnih mjesta, znatno više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,8 posto, najnižu razinu od veljače 2020. godine.

„Prije nekoliko tjedana mislilo bismo da su to strašno važne brojke, no s obzirom na sadašnje okruženje i sve ove događaje u Europi, to jednostavno nisu. Potencijalna daljnja eskalacija rata, utjecaj toga na rast europskog gospodarstva i šire, rast cijena sirovina, koji dodatno potiče inflaciju… To ulagačima oduzima svo vrijeme i energiju”, kaže Zachary Hill, direktor u tvrtki Horizon Investments.

Najviše su prošloga tjedna pale cijene dionica na europskim burzama. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je 7 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od izbijanja koronakrize u ožujku 2020. godine.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 6,7 posto, na 6.987 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 10,1 posto, na 13.094 boda, a pariški CAC 10,2 posto, na 6.061 bod.

Oštro su pale i azijske burze, pri čemu je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,9 posto, na 25.985 bodova.

• Bizz Plus
• Ekonomija
• Financije
• Kultura
• Turizam
• Gastronomija
• Tech
• Sport
• Intervju

“Vlada će reagirati. (…) Danas”, rekao je Ćorić odgovarajući na novinarske upite razmišlja li se o uredbi o ograničenju cijena derivata s obzirom da su cijene nafte opet jako visoke.

Vlada je sredinom listopada prošle godine reagirala na rast cijena nafte te je do 7. prosinca na snazi bila uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Ovako drastičan skok cijena plina nitko nije očekivao

Ovako drastičan skok cijena plina nitko nije očekivao, ponovio je ministar gospodarstva odgovarajući na novinarske upite o rastu cijena plina i povećanom trošku i za korisnike središnje javne nabave a s obzirom na varijabilne cijene plina i okvirni sporazum za opskrbu prirodnim plinom za što je nadležan Središnji državni ured za središnju javnu nabavu.

U slučajevima u kojima je nadležan državni ured za središnju javnu nabavu riječ je o metodologiji iz 2016. godine. Prema izjavama Državnog ureda za javnu nabavu ta metodologija je donesena nakon konzultacija s relevantnim dionicima, tadašnje ministarstvo energetike, Energetski institut Hrvoje Požar i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (Hera) i “ona je onoliko dugo koliko je trajalo ovo razdoblje mirnih cijena, odnosno bez šoka, bila uspješna”, rekao je Ćorić.

“Ono što se dogodilo sada je da taj ugovor, koji izvorno nosi 187 milijuna kuna, bez PDV-a, za objedinjenu nabavu će biti uvećan (…) Onaj tko stoji iza Državnog ureda za javnu nabavu će morati uvećati sredstva koja će se dati za tu namjenu i to je to”, istaknuo je Ćorić.

S obzirom na medijske napise da bi računi za siječanj, a koji će stići u veljači biti i 30 posto veći od onih za prosinca, ministar je izračunao da će za te račune trebati osigurati dodatnih 55-56 milijuna kuna. “Ako je točna teza o 30-postotnom povećanju, riječ je o 55- 56 milijuna kuna više”, rekao je.

Upitan na čiji će to teret ići, odgovorio je na teret državnog proračuna. Ako je riječ o Državnom uredu za javnu nabavu, koji nabavlja plin za čitav niz korisnika državnog proračuna, onda na teret državnog proračuna, kazao je Ćorić.

Na pitanje zašto država za svoje ustanove nije ugovorila fiksnu cijenu plina, odgovorio je da je takva metodologija određena 2016. godine. “Ja u tu metodologiju ne mogu ulaziti niti sam stručnjak za to područje i vjerujem u to da su tadašnje ministarstvo i Hera išli s najboljim mogućim namjerama”, rekao je, dodajući kako je ta metodologija, bez cjenovnog šoka koji je posljednje vrijeme prisutan na globalnoj sceni, donosila uravnotežene cijene.

Sada imamo razdoblje koje nitko ni na koji način nije mogao predvidjeti, ponovio je ministar.

“Ovakav skok nitko nije očekivao, nije se mogao predvidjeti jer da se mogao ja sam uvjeren da bi mnogi izbjegli rizik. Nije se izbjegao i to je nešto što oni koji su kreirali ugovore, odnosno ugovoritelji, trebaju podnijeti”, rekao je, dodajući i kako je problem u nekim drugim slučajevima činjenica da oni koji su dogovorili cijenu po fiksnoj metodologiji ne dobivaju svoj plin budući opskrbljivači ne reagiraju korektno.

Naveo je i kako se u ovom trenutku neće razmišljati o promjeni metodologije jer ona ništa neće donijeti. Moramo shvatiti da se nalazimo u fazi šoka na tržištu energenata, rekao je Ćorić.

Vlada će u roku pokrenuti reviziju pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom u slučaju Ina-MOL

Ministar gospodarstva je najavio i kako će Vlada na vrijeme i u roku, a zadnji rok je sutra, pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrenuti reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. godine.

“Sutra je rok za to i u okviru toga roka ćemo reagirati. Sve je spremno, ovakvi zahtjevi se u pravilu podnose zadnji dan roka”, rekao je Ćorić.

Na novinarske upite o istupu bivšeg šefa fonda za obnovu i bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića i njegove tvrdnje da su dosadašnje vlade radile na štetu Ine, Ćorić je odgovorio kako je s Vanđelićem korektno surađivao u vrijeme dok je bio predsjednik Nadzornog odbora Ine.

Ćoriću se iz Vađelićeva istupa čini da se on politički angažira. “Pozdravlja taj njegov politički moment i vidjet ćemo u kojem će smjeru on ići”, rekao je ministar gospodrastva, koji je i Vanđelićeve komentare stavio u kontekst njegova političkog angažmana.

Ćorić je istaknuo i da je u posljednjih četiri, pet godina učinio sve da Ina bude uspješna kompanija, što god kritičari mislili o tome.

Po njegovim riječima, Ina kao kompanija ide svojim smjerom, ima velika ulaganja na prostoru rafinerije nafte u Rijeci, nada se i realizaciji projekta biorafinerije u Sisku te širenju prema Sloveniji.

Na upit zašto Vlada nikada nije drugoj strani (MOL-u) iznijela nikakvu ponudu u smislu preuzimanja Ine, ministar gospodarstva je odgovorio kako to  nije istina, odnosno kako je drugoj strani iznesena ponuda.

“Druga strana je upoznata s vladinom procjenom i idejom što mi mislimo o otkupnoj vrijednosti Ine. Ono što ni na koji način nismo htjeli dopustiti i ne smije se dopustiti je da ta komunikacija, izašavši u javnost, utječe na cijenu kompanije na burzi”, rekao je Ćorić, koji vjeruje da je Vanđelić, s obzirom da je dugo godina bio u privatnom sektoru, toga svjestan.

Vlada je krajem prošle godine odlučila zastati s pregovorima o otkupu MOL-ovog dijela u Ini do okončanja revizije protiv arbitražnog pravorijeka, a na upit je li razlog suspendiranja tih pregovora arbitraža ili nemogućnost dolaska do dogovora, Ćorić je objasnio kako se do dogovora može doći jednostavno –  ako jedna strana prihvati ono što druga strana traži. Očito nismo postigli suglasje oko otkupne cijene, rekao je, dodajući kako je Vladi novi, pravni moment otvorio manevarski prostor kakav do tada nije imala.

Vlada je, naime, krajem 2021. zastala s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija te zadužila Ministarstvo gospodarstva da radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. godine. Ministarstvo će, zaključila je tada Vlada, nastaviti i s aktivnostima sudjelovanja Republike Hrvatske u arbitražnom postupku koji je MOL 2013. godine pokrenuo pred ICSID-jem.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja u siječnju pala 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine porasla 3,5 posto.

To je sporiji rast nego u prosincu, kada je proizvodnja na godišnjoj razini skočila 6 posto, ali već 14. mjesec zaredom kako raste.

Rast proizvodnje u siječnju na godišnjoj razini zabilježen je u tri od pet sektora, a najviše, za 10 posto, u proizvodnji kapitalnih proizvoda.

S rastom od 8,3 posto slijedila je proizvodnja intermedijardnih proizvoda, dok je proizvodnja energije porasla 1,5 posto.

S druge strane, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 3,3 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila 0,3 posto.

Nastavak oporavka proizvodnje

Nakon što je u 2020. godini zbog koronakrize industrijska proizvodnja pala za 3,4 posto, u 2021. porasla je za 6,7 posto.

Podaci o nastavku rasta industrijske proizvodnje, kao i drugi makroekonomski podaci, ukazuju na daljnji oporavak gospodarstva na početku ove godine.

Nakon što je u 2020. godini zbog koronakrize bruto domaći proizvoda (BDP) pao oko 8 posto, u 2021. godini porastao je za 10,4 posto, najviše od kada DZS prati te podatke.

Najveći prodavač internetskih oglasa u svijetu po prihodu tim se potezom pridružio nizu kompanija koje su raskinule poslovne veze s Rusijom nakon invazije na Ukrajinu, uključujući Twitter i Snap. “S obzirom na izvanredne okolnosti pauziramo s Googleovim oglasima u Rusiji. Situacija se brzo razvija, a mi ćemo objavljivati nove informacije kada to bude primjereno”, stoji u priopćenju kompanije, objavljenom u četvrtak.

Google je ruskim državnim medijima već zabranio da pri kupnji i prodaji oglasa korist njegovu tehnologiju.

Pozivaući se na interna pravila o poslovanju u slučaju osjetljivih događaja, zabranio je i oglašavanje koje nastoji iskoristiti rat. Ruski regulator za komunikacije Roskomnadzor naložio je početkom tjedna Googleu da prestane prikazivati ​​oglase s „netočnim informacijama o žrtvama ruskih snaga i ukrajinskih civila“. U četvrtak Roskomnadzor je od Googlea zatražio i da prestane prikazivati ​​oglase s “lažnim političkim informacijama” o Ukrajini na YouTubeu, čiji je cilj “plasiranje netočnih informacija u rusku javnost”, izvijestio je Wall Street Journal.

Google je već prošle godine u Rusiji platio više od 32 milijuna rubalja kazni zbog kršenja propisa o sadržaju, čije kršenje Moskva kažnjava i ograničavanjem pristupa uslugama, napominje Reuters. Poslovna baza podataka SPARK objavila je prošle godine da je Googleov promet u Rusiji u 2020. iznosio 85,5 milijardi rubalja (790 milijuna dolara).

Europski ulagači oprezni, u fokusu Ukrajina

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je oštro pao.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,72 posto, na 7.383 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,34 posto, na 13.857 bodova, a pariški CAC 0,47 posto, na 6.366 bodova.

Pritom su najviše pale cijene dionica u automobilskom sektoru, više od 2 posto, a nastavljen je i pad bankarskog sektora.

S druge strane, cijene dionica u naftnom i plinskom sektoru skočile su gotovo 3 posto, zahvaljujući snažnom rastu cijena nafte.

Rudarski je sektor također ojačao, zahvaljujući rastu cijena sirovina.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,6 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 1,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0,1 i 1,8 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0,2 i 0,3 posto.

Dok se napadi ruskih trupa na ukrajinske gradove pojačavaju, sankcije Zapada protiv Rusije sve se čvršće stežu.

Ulagači procjenjuju kako bi nastavak rata u Ukrajini i sankcije mogli utjecati na financijska tržišta i globalno gospodarstvo.

Niz velikih zapadnih kompanija najavilo je suspenziju ili čak potpuni izlazak iz poslovanja u Rusiji. S druge strane, najveća ruska banka u državnom vlasništvu Sberbank najavila je povlačenje iz Europe.

„Rusko-ukrajinski rat vjerojatno će biti dominantna tema na tržištima u doglednoj budućnosti. Jučerašnja vijest da Rusija neće plaćati dospjele obveze na državne obveznice stranim ulagačima dodatno je usmjerila investitore u sigurnija utočišta za kapital”, pišu analitičari ING u osvrtu na situaciju na tržištima.

Loše na azijska tržišta utječe i jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto.

„Ulagači plivaju u vodama straha i ne znaju kako ugraditi ove geopolitičke vijesti u svoje modele procjene rizika i vrijednosti. Radi se o čistom emotivnom odgovoru ulagača”, kaže Mike Zigmont, direktor u tvrtki Harvest Volatility Management.

Ulagače zabrinjava i rizik od daljnjeg rasta inflacije zbog rasta cijena energenata, što bi središnje banke moglo navesti na zaoštravanje monetarne politike. A to bi usporilo rast globalnog gospodarstva.

• Ekonomija
• Financije